Sudbina osnivača WikiLeaksa Juliana Assangea visi o koncu dok će Visoki sud u Londonu u utorak objaviti hoće li mu biti dopušteno uložiti žalbu na njegovo izručenje Sjedinjenim Državama. Assange, koji je upleten u pravne bitke od 2010., suočava se s optužbama u SAD-u koje bi mogle dovesti do desetljeća zatvora. Njegov je slučaj privukao međunarodnu pozornost, ističući pitanja slobode tiska i ograničenja transparentnosti vlade. Assangeov pravni put započeo je kada je potražio utočište u veleposlanstvu Ekvadora u Londonu 2012. kako bi izbjegao izručenje Švedskoj zbog optužbi za seksualni napad, koje je on uvijek poricao. Nakon što je sedam godina proveo u krugu veleposlanstva, uhićen je 2019. zbog kršenja uvjeta jamčevine i od tada se nalazi u strogo čuvanom zatvoru u jugoistočnom Londonu. Predstojeća presuda kritična je za Assangea jer bi mogla predstavljati njegovu posljednju priliku da ospori izručenje kroz pravni sustav Ujedinjenog Kraljevstva. Tijekom godina njegov je slučaj doživio brojne obrate, a Assange i njegovi pristaše tvrdili su da su optužbe protiv njega politički motivirane i da bi njegovo izručenje SAD-u bilo štetno za slobodu tiska u cijelom svijetu. Odluka Visokog suda neće samo odrediti Assangeovu osobnu sudbinu, već će također postaviti presedan za to kako se prema zviždačima i novinarima koji razotkrivaju vladine tajne postupa na međunarodnoj razini. Dok svijet čeka odluku suda, slučaj i dalje izaziva rasprave o ravnoteži između nacionalne sigurnosti i prava javnosti da zna. Bez obzira na ishod, slučaj Juliana Assangea vjerojatno će još godinama ostati značajna točka rasprave u područjima međunarodnog prava, slobode tiska i ljudskih prava. Predstojeću presudu čekaju bez daha i pristaše i kritičari, označavajući ključni trenutak u tekućoj sagi o osnivaču WikiLeaksa.
Budite prvi koji će odgovoriti na ovu opća rasprava .